16:51, 09.03.2020. | NAUKA NIŠ

Bogomoljke: gde se završava mit a počinje stvarnost?

Autor: Aleksandra Petrović, izvor: PMF Žurnal

Mantis religiosa, foto: Slobodan Stevčić

Ako bih vas pitala – „Šta je bogomoljka?“ kakav biste mi odgovor dali? Pretpostavljam da biste rekli „Bogomoljka je vrsta insekta, pomalo liči na vanzemaljca, ima karakterističan prvi par nogu koje koristi za hvatanje plena, ženka često pojede mužjaka prilikom parenja“; nakon toga biste se verovatno zamislili, i, to bi bilo sve što bih čula od vas.

Ovaj  kratki opis zapravo predstavlja minimalnu količinu znanja koju bi svako od nas trebalo da poseduje.  Međutim, šireg znanja o njima nema, sve se svede na dva-tri retka teksta. Pa, hajde da tu činjenicu promenimo zajedno.

Bogomoljke kroz mitove

Mali je broj insekata koji je pratio čovekovu istorijsku i kulturnu evoluciju a bogomoljke su svakako jedni od njih. Najverovatnije se bogomoljke prvi put pominju u Egipatskoj knjizi mrtvih kao Abyt- ptica; omanje božanstvo podzemlja, vodič koji prati mrtve na njihovom putovanju kroz svet mrtvih.

Slična predstava o njima pronađena je i u Sumerskom drevnom rečniku, iz 9. veka p.n.e. gde nailazimo na dva termina koja se mogu prevesti kao „bogomoljka”  i kao „prizivač duhova“ i „prorok sa polja“.

Drevni narodi dadoše joj naziv „bogomoljka” što dolazi iz antičkog Grčkog i znači „inspirisan božanstvom“; „prorok“. Tako bogomoljke postaše proroci sa polja, oni koji izgubljenima šapuću put kući…

U Rimu, kada bi se neko razboleo, govorilo se „Bogomoljka te pogledala”.

U mnogim plemenima u Severnoj Africi se ovaj insekt veoma poštovao jer se smatralo da donosi sreću i da čak može vratiti ljude iz mrtvih.

Među Muslimanima se smatralo da su njene prve nožice uvek okrenute u pravcu Meke.

U Kini su ih stanovnici čuvali u kavezima i oganizovali njihove borbe.  Takođe, prisutne su u Kineskoj narodnoj medicini i moguće je kupiti njihovu ooteku koja „leči“  bolesti srca, insomniju, noćne more i naziva se „Mantis formula”.

Bogomoljke- Mantodea se tradicionalno klasifikuju u okviru nadreda Dictyoptera, zajedno sa paličnjacima- Phasmida i bubašvabama- Blattodea.

Mantis religiosa foto: Slobodan Stevčić 

Regnum: Animalia

Phylum: Arthropoda

Classis: Insecta

Subclassis: Pterygota

Superordo: Dictyoptera

Ordo: Mantodea

Species: Mantis religiosa

Opšte karakteristike

Bogomoljke nastanjuju sve kontinente, osim Antarktika; pri tom nastanjuju tropske i suptropske krajeve kao i nešto toplije umerene krajeve.

Njihova izuzetna morfologija im dozvoljava da hvataju različite vrste plena koje mogu biti i vrlo problematične (ose, pauke i druge bogomoljke). Razviće bogomoljki je hemimetabolno, što znači da se iz oplođenog jajeta razvijaju nimfe koje liče na adulte. Nimfe će tokom rasta odbacivati svoj egzoskelet šest do devet puta pre nego što dostignu veličinu adulta.

 Njihov specifični prvi par nogu predstavlja možda i najsavršenije oružje među insektima. To koliko su efikasne prilikom lova pokazuje činjenica da se u evolucionoj istoriji javljaju kod još nekih grupa insekata: Mantispidae ili muve- škorpije ; neke Hemiptera; neki Orthoptera; i  kod nekih drugih vrsta beskičmenjaka, kao što je Squila mantis odnosno rak bogomoljka.

Međutim, ove nožice im ne služe samo kao sredstvo za lov već i za odbranu od predatora jer, i one, kao i sva druga bića, imaju prirodne neprijatelje. Postoji veliki broj strategija koje su bogomoljke razvile kako bi se zaštitile od kičmenjačkih predatora kao što su reptili, ptice i sisari. Međutim, mnogo veći problem bogomoljkama predstavlja zaštita od neprijateljski raspoloženih beskičmenjaka, i to Nematomorpha, Spheciformes, Chalcidoidea (ose najeznice koje napadaju njihove ooteke) I druge bogomoljke.

Bogomoljke za ishranu mogu iskoristiti bilo koju vrstu plena; jedino bitno jeste da je plen živ i da se kreće. Najčešće se hrane muvama, gusenicama, noćnim leptirima, skakavcima, cvrčcima; krupnije vrste se hrane još i osama, pčelama, paucima, žabama, gušterima i ribama.

Telo jedne bogomoljke sastoji se od tri dela- glave,  grudi i abdomena. Na grudima se nalaze tri para mogu a na abdomenu dva para krila.

Glava

Glava bogomoljki je ortognatnog tipa, ima veću širinu od dužine, i približno ima oblik trougla. Na glavi se nalaze dva složena oka, koja se mogu sastojati iz čak 10 000 omatidija, gradivnih jedinica složenog oka, i tri prosta oka- ocele. Raspored očiju i oblik glave omogućavaju im dobar binokularni vid koji im dozvoljava da primete kretanje plena na čak 30 cm razdaljine. Složene oči postavljene na krajevima glave koja ima oblik trougla pridodaju ovim bićima još i izgled vanzemaljca.

Na glavi se nalazi par antena koje se sastoje od različitog broja segmenata.

Grudi

Grudi- thorax, predstavljaju drugi telesni region, kako svih insekata, tako i bogomoljki. Sastoji se od tri segmenta: protoraks, mezotoraks i metatoraks. Najbitnija uloga grudi jeste ta što nose tri para nogu i dva para krila. Prvi torakalni segment, protoraks, se razlikuje od druga dva po tome što je jako izdužen i pokretan. Na njemu se nalazi snažno razvijen prvi par nogu,  prilagođenih za hvatanje plena, koje drže priljubljene uspravno, poput ruku pri molitvi, po čemu je red i dobio ime. Na ovom segmentu nalazi se i čulo eholokacije. Mezotoraks i metatoraks su međusobno slični, nisu izduženi i na njima se nalaze noge, koje su tanje i jednostavnije su građe i služe prevashodno za hodanje i penjanje po vegetaciji. Na ovim segmentima nalaze se i krila. Prednji par krila koji se nalazi na mezotoraksu  je izdužen i kožast; dok se drugi par krila nalazi na metatoraksu i u vidu lepezastih struktura je a prilikom mirovanja složen je ispod prednjih krila.

Trbuh

Trbuh- abdomen, građen je od jedanaest segmenata. Razvijeniji je kod ženki nego kod mužjaka, a na njegovom  kraju nalaze se genitalne strukture. Nakon oplođenja se formira struktura karakteristična za ovu grupu insekata- ooteka. Ooteka predstavlja penastu strukturu u kojoj se nalazi veliki broj jaja, i do nekoliko stotina.

Kanibalizam

Polni kanibalizam nije česta pojava u životinjskom svetu. Međutim, većina bogomoljki praktikuje kanibalizam,  do koga može doći pre, tokom ili posle kopulacije.

Najrelevantnija i najrasprostranjenija mišljenja o postojanju kanibalizma su pred vama.

  • Ženka će pojesti svog partnera kako bi obezbedila hranljive materije za formiranje ooteke Nedostatak ovog objašnjenja jeste da bi sve ženke uvek izjedale svoje partnere nakon parenja.
  • Ženka ne uspeva da prepozna mužjaka kao istu vrstu i zbog toga ga lovi kao bilo koji drugi plen jer je veća od njega.
  • Ženka jede svog partnera kako bi onemogućila njegovo parenje sa drugim ženkama i osigurala njegove dobre gene samo za svoje potomke; neka vrsta kompeticije među ženkama. Nedostatak jeste taj da bi onda kanibalizam nastupao uvek nakon parenja.
  • Mužjak sa uklonjenim nervnim sistemom postaje seksualno aktivniji i povećava svoju reproduktivnu kondiciju.

Bogomoljke Srbije

Srbiji je moguće pronaći četiri vrste bogomoljki, a to su Mantis religiosa, Empusa fasciata, Ameles decolor i Ameles heldreichi.

Ako sumiramo do sad pročitano, uvidećemo da se radi o veoma interesantnoj i neobičnoj insekatskoj grupi. Međutim, njihove osobine i morfologiju ne treba posmatrati iz ugla mitova i religije već isključivo kao rezultat adaptacija i evolucije; jer, ni jedno biće na planeti nije tu jer je rezultat kreacije, već izuzetno dugog i kompleksnog procesa evolucije koji i dalje traje.