11:00, 14.04.2021. | TEXTA BIOLOGICA


NIŠ

Insekti kao hrana- naučna fantastika ili realnost

Autor: Aleksandra Petrović , izvor: PMF Žurnal

Da  li biste se iznenadili kada biste na meniju omiljenog restorana pronašli specijalitet koji sadrži insekte? Salata sa skakavcima, pčele sa pirinčem ili crvići umesto pomfrita? Naučna fantastika? Ne baš. U mnogim zemljama su poslastice napravljene od insekata sasvim normalna pojava.

Entomofagija ili konzumacija insekata obično ne zvuči primamljivo, međutim, to je više nego uobičajena pojava u mnogim delovima sveta. Ova pojava zapravo potiče još iz najranijeg perioda čovekovog postojanja, ali je često potcenjena u odnosu na ishranu biljakama i drugim životinjskim mesom. Značajan udeo u ishrani ljudi tokom istorije insekti su imali u Aziji, Africi i Južnoj Americi; međutim, postoje zapisi iz Evrope u kojima se pominju insekti kao poslastice. Jedan od takvih je Aristotelov opis cikada kao delikatesa u Staroj Grčkoj; zatim opis Gaja Plinija Starijeg o gusenicama u brašnu i vinu kao specijalitetu u Starom Rimu i pominjanje insekata kao hrane u delu ‘De animalibus insectis’  italijanskog prirodnjaka Aldrovandija iz 17. veka.

Entomofagija je uobičajena kod većine primata, među kojima su i naši preci, koji su svi, u neku ruku, bili insektivori. Konzumacija insekata predstavlja veoma bitan izvor hranljivih materija svim primatima, pa i šimpanzama, našim najbližim živim srodnicima.

Skoro 2000 vrsta insekata poznate su kao jestive vrste, neke od njih spadaju u skakavce, tvrdokrilce, termite, pčele, leptire i mnoge druge značajne grupe insekata. Neki od njih se upotrebljavaju dok su u stadijumu larve, npr. crvi i gusenice, neki tek kad postanu adulti, ali veći deo njih mora biti dalje obrađen kako bi bili spremni za konzumaciju.

S obzirom na to da populacija ljudi na planeti raste sve više i više, potrebno je pronaći još izvora hrane, mada glad i danas predstavlja veliki globalni problem. Zato se kao dobar primer izvora hrane mogu navesti insekti; bogati su proteinima,mogu se gajiti lakše od uobičajenih vrsta životinja, a mogu poslužiti i kao hrana za gajene životinje i kućne ljubimce. Pokušava se i gajenje većeg broja različitih vrsta insekata u automatizovanim prostorima.

U mnogim zemljama u razvoju i među raznim kulturama širom sveta, insekti predstavljaju omiljenu hranu i osnovni izvor proteina, masti, minerala i vitamina. Jestivi insekti sadrže nutritivnu vrednost koja može da se poredi sa vrednošću koju imaju biljni proizvodi, meso i riba; a mnogi od njih su bogatiji proteinima, vitaminima, mastima, ugljenim hidratima, amino- kiselinama, vlaknima…Međutim, njihova nutritivna vrednost zavisi od mnogih faktora, kao što su ishrana, uslovi spoljašnje sredine, stadijum u razvoju… Od ishrane samih insekata zavisi to koliko će masti biti zastupljene u njihovim organizmima, dok na zastupljenost proteina to ne utiče mnogo. Zato su potrebne farme insekata koje bi uspešno kontrolisale sve te uslove.

Danas postoje farme insekata, ali i dalje nisu dovoljno zastupljene. Sve se to treba rešavati edukacijom stanovništva jer se pokazalo da je pozitivnim porukama i pričama postignut pozitivan efekat na ljude i njihov pogled na entomofagiju. Tako imamo farme insekata u većem broju zemalja Evrope, u Austriji, Holandiji, Švajcarskoj, Finskoj, a postoje i u našem komšiluku, u Hrvatskoj i Bugarskoj. Videćemo koliko vremena treba da se i kod nas otvori jedna, ko zna, možda to bude uskoro.

U svetu se traže i alternative mesu životinjskog porekla, a jedna od njih su insekti. Mnogi insekti su dovoljno bogati amino- kiselinama da bi se njihovim unosom zadovoljila čovekova potreba za amino- kiselinama, ali i mnogim mikroelementima, poput cinka i gvožđa, ili kompleksa vitamina B. Takođe, nekim istraživanjima je potvrđeno da postoje grupe insekata koje su slične svakoj od grupa mesa.

U Africi i Aziji sezonsku poslasticu predstavljaju skakavci, zrikavci, cvrčci i termiti, dok se mnoge vodene bube dodaju salatama. U Africi se najčešće u ishrani koriste gusenice i larve drugih insekata. Procenjeno je da se čak više od 65 vrsta insekata upotrebljava u ishrani. Ishrana insektima ne samo da je pozitivno uticala na smanjenje neuhranjenosti već se odrazila i na očuvanje biodiverziteta. Otvaranje savetovališta za lovljenje i gajenje insekata od strane lokalnog stanovništva dovelo je do smanjenja krivolova.

U Aziji, naročito u Indiji, omiljena poslastica su lutke svilene bube, koje predstavljaju i najjeftiniji izvor proteina. Na Tajlandu se mnoge ose, gusenice, skakavci i zrikavci smatraju delikatesima i služe se samo u najskupljim restoranima. Tajlandska vlada je podsticala potrošnju insekata, posebno tokom perioda kada ih ima u obilju, npr. kada nastupi najezda skakavaca.

Australija i Okeanija su takođe staništa jestivih vrsta insekata. Papua Nova Gvineja ima u izobilju crvene palmine surlaše koji sadrže i do 30% proteina. Njihova proizvodnja je ekološki efikasna i predstavlja glavni izvor prihoda lokalnog stanovništva. Aboridžini u Australiji su potrošači brojnih insekata, najviše larvi nekih noćnih leptira i strižibuba, mrava i pčela.

Među domorocima Južne Amerike poslastice predstavljaju mravi, ose, pčele i larve surlaša. U Južnoj Americi su jestivi insekti uobičajeni, kako u seoskim, tako i u gradskim sredinama. “Ahuahutle”ili stenice veslačice koje proizvode meksički kavijar su uzgajane vekovima unazad u alkalnim jezerima

Gajenje životinja na farmama za proizvodnju mesa ima negativan uticaj na životnu sredinu usled produkcije velike količine štetnih gasova i raznih drugih otpadnih materija; a i samo odlaganje neupotrebivih delova životinja predstavlja veliki problem u mnogim zemljama gde nastaju brojne deponije na kojima dolazi do fermentacije i koje predstavljaju leglo zaraze. Gajenje insekata bi donekle imalo negativni uticaj, ali bi štetne materije bile proizvedene u znatno manjoj količini. Svakako bi se manje hrane i vode trošilo za njihovu proizvodnju, pa bi i otpadne materije bile stvarane u manjim količinama. Insekti imaju brži životni ciklus pa im je potrebno kraće vreme za rast i razvoj. Količina vode koja bi se trošila prilikom proizvodnje insekata bi takođe bila neuporedivo manja u odnosu na onu koja se troši na farmama životinja jer su neki insekti otporni na sušu.

U današnjem svetu preovladava negativna konotacija entomofagije iako je ona deo mnogih kultura i pratila je čoveka kroz evoluciju. S obzirom na rast ljudske populacije, insekti će s vremenom morati da postanu prihvatljiv izvor hrane i u ostalim delovima sveta. Znate li da je dozvoljen određeni procenat insekatskih delova tela u čokoladi? Setite se toga kad sledeći put budete komentarisali entomofagiju.