08:55, 24.05.2021. | Molekularna medicina


NIŠ

Pošast iz komšiluka (Ambrosia artemisifolia)

Autor: Nebojša Milosavljević , izvor: PMF Žurnal

Iako do sada verovatno niste primetili neprijatelja iz vašeg okruženja koji vas nagoni na kijanje i razne neprijatnosti u društvu poput svraba nosa, peckanja i suza koje neprestano naviru, ali i još mnogo simptoma koji govore da je ova pošast u vašoj blizini. Reč je o jednogodišnjoj biljci koja spada u korove i naziva se ambrozija ili u narodu poznatija kao limundžika, partizanka, fazanuša.

Sada kada ste saznali ime svog neprijatelja, verujem da vam je jasnije o čemu će biti reči i nadam se da većina ne bije bitku sa ovim upornim protivnikom. U istoriji je ova biljka zauzimala jedno posebno mesto, ona je okarakterisana kao hrana bogova u Grčkoj mitologiji. Zapravo, smatralo se da je ambrozija piće koje su konzumirali bogovi i njime su lečili smrtnost, odatle i možemo zaključiti zašto se ova biljka zove baš ambrozija, etimološki grčka reč ambrosia semantički je povezana s reči “amrita ” iz sanskrita, a obe označavaju upravo piće pomoću kojeg se postiže besmrtnost. Takođe, u Homerovim epovima često se spominje ova biljka kao piće i poklon od bogova da onaj ko je konzumira dobije besmrtnost. Besmrtnost koju je ambrozija donosila bogovima s Olimpa, u određenoj meri je i sama postala besmrtna, kao korov koji je nemoguće iskoreniti. Dalja tumačenja, zašto ova biljka danas može ugroziti nečije zdravlje pa čak do ishoda smrtnosti sa filozofske strane može upravo biti i ta da je čovek previše ugrozio živi svet oko sebe i da je zato sada kažnjen smrtnošću od biljke koja je nekad davala “večan život”.

Rod Ambrosia obuhvata oko 40 vrsta. Kod nas niče jedna od najopasnijih i najinvazivnijih vrsta Ambrosia artemisiifolia ili obična ambrozija. Poreklom je iz Severne Amerike a kod nas se pojavila 70-ih godina prošlog veka zajedno sa semenom kukuruza. Problem koji predstavlja pojava i upornost ove biljke je u mnogim delovima sveta. Ambrosia artemisiifolia je jednogodišnja zeljasta biljka. Korenov sistem je veoma bogato razgranat i žiličast. Stablo je člankovito, uspravno, visoko i do 2m, na celoj dužini ili samo u gornjoj trećini bogato razgranato, obraslo belim dlačicama. Listovi su dugi od 5 do 10cm, sa gornje strane tamnozeleni, sa donje prekriveni dlakama. Cvetovi su glavičasti, žućkaste boje, nalaze se na vrhovima grana. Jedna biljka može proizvesti više miliona zrnaca polena i više desetina hiljada semenki. Seme je izuzetno i otporno u poljskim uslovima može biti sposobno za klijanje i posle trideset godina. Gradi velike, skoro potpuno čiste formacije, naročito na otvorenim, osunčanim, zapuštenim staništima. Kao korov javlja se u svim usevima, u usevima žitarica, okopavina, u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima, baštama. Zahvaljujući velikoj prilagodljivosti nastanjuje veoma različita staništa. Ekološki bi je mogli okarakterisati kao biljku umereno vlažnih, azotom bogatih, organskim materijama siromašnih, rastresitih, osvetljenih, veoma toplih staništa. S obzirom na to da poseduje izraženu kompetitivnu sposobnost u odnosu na useve u kojima se javlja, ambrozija takođe pričinjava velike direktne i indirektne štete u biljnoj proizvodnji. Takođe, značajna zastupljenost ambrozije na neobradivim površinama jedan je od važnijih razloga njenog efikasnog širenja. Svemu tome treba dodati i činjenicu da seme ambrozije može zadržati klijavost u zemljištu i do 40 godina.

Ambrozija dovodi do jednog alergijskog stanja poznatijeg kao alergijski rinitis, bolest disajnih organa od koje se procenjuje da boluje veliki broj ljudi u Srbiji. Velika većina se bori sa sezonskim oblikom ove bolesti, a osim respiratornih tegoba ova biljka dovodi i do iritacija na koži, poput svraba, crvenila i iritacija digestivnog sistema kroz obike tegobe, povraćanja itd.

Nažalost statistika je u velikom porastu iz godine u godinu što se alergijskih reakcija na ambroziju tiče i upravo se alergija stiče tokom celog života, dakle ukoliko sada niste alergični na ambroziju, ne znači da nećete biti do kraja svog života.

Sada se postavlja pitanje kako stajemo na put ovoj pošasti koja nas je zadesila.
Preventivne mere sastoje se od poštovanja nekih utvrđenih pravila, a to su:

-Ne izlaziti iz kuće u toku prepodneva, tada je najviše polena u vazduhu.

-Držati zatvorene prozore od stana ili automobila, da bi se sprečilo da polen uđe u stan ili auto.

-Ako je vetrovito ostati u kući (sićušne čestice polena lako se i velikom brzinom prenose vetrom).

-Tuširati se i prati kosu svako veče (tako se spira polen sa tela i kose), ali i često prati ruke.

-Često se presvlačiti (na taj način se sa odeće odstranjuje polen),

-Ne sušiti veš u dvošištu i na terasi (da bi sprečili da se polen taloži po vešu, jer mokar veš sakuplja polen),

-Redovno usisavati stan i prati podove (usisavanjem i pranjem skuplja se i uklanja polen),

-Kod rada u bašti staviti masku na usta i nos, a po završenom poslu u vrtu istuširati se i presvući se,

-Sportskim aktivnostima u prirodi baviti se posle kiše kada je koncentracija polena najmanja, i ako je moguće

-Koristiti godišnji odmor kada u mestu življenja ima najviše polena. Ići na more ili na planinu da bi se izbegao kontakt sa njim.

-I pored primenjenih svih preventivnih mera ako je alergija uporna treba se obratiti lekaru, koji će propisati antialergijske lekove (antihistaminike).

Osim preventivnih mera postoje i metode kojima se trudimo da je odstranimo iz svog okruženja. Ukoliko imate ambroziju u dvorištu ili komšiluku najefikasniji način uklanjanja je čupanje biljke iz samog korena, jer kada se kosi naraste ponovo za 15-20 dana. Za veće površine se koriste i hemijska sredstva.
Iako je za sada ova borba još uvek u toku, medicinari i botaničari rade na serumima koji mogu biti od pomoći i koji se tiču alergena iz prirode, tako da se naše navijačke sklonosti pripisuju pobedi čoveka. Uprkos neprijatnostima koje stvaraju alergijske reakcije treba biti strpljiv i uporan u njenom tretiranju na pravi način, tražiti stručnu pomoć i služiti se savetima kako da ublažimo simptome alergijske reakcije dok ne pobedimo u ovom ratu sa neprijteljem iz komšiluka.